Zapadni Srbi

Dvije priče sa sarajevskog ratišta, a u stvari jedna

Uhapsili su nas dok smo se šetali naselјem tražeći gdje bi mogli kupiti bilo kakve namjernice. Ostalo nam je novca, a prodavnice su bile uglavnom polupanih stakala i pokradene, ali je bilo i nekih koje su radile, ali u njima nije bilo ništa bitno da se kupi. Kupio sam nekakve salvete i kutiju čačkalica, ništa drugo nije ni ostalo u prodavnici.

Ovi momci što su nas pretresali su posebno posvetili pažnju prepipavanjem paketa salveta, kao da se tu nešto može sakriti. Tražili su nam lične karte, iako je to samo imala pravo milicija da radi, ali kada je neko naoružan, tu teško može pomoći pozivanje na zakon. Jugoslavenske lične karte su bile kao mala knjižica i imali su u podatcima pored adrese stanovanja i ime oca. Ja sam mogao proći kao Hrvat, imam takvo i ime i prezime, ali me je ime oca odavalo, isto kao u Jugoslavenskog prestolonaslјednika. Za moga susjeda su i bez gledanja u ime njegovog oca mogli odmah saznati da je Srbin. Imao je epsko deseteračko ime, a bogme i prezime. Uhapsili su nas samo zato što smo Srbi, jer kakvu opasnost za bilo koga mogu da predstavlјaju dva penzionera.

Opširnije: Dvije priče sa sarajevskog ratišta, a u stvari jedna

Da li su groblјa srbska ili pravoslavna?

U Hrvackoj je HRT – Hrvacka radio-televizija, a u Srbiji je RTS – Radio-televizija Srbije. Dakle u Hrvackoj je sve hrvako, pa čak i mjesto Srb ili sportisti prezimena Srbić i mnogih drugih srbskih prezimena, dok u Srbiji ništa nije srbsko, nego može biti svačije.

Jasan je plan hrvatizacije svega rimo-katoličkog ispod ovog našeg podneblјa i razsrblјavanje svega srbskog.

U Svrhu razsrblјavanja Srba iz BiH je smišlјeno tako da su nas okupatori prvo podijelili na pravoslavce, katolike i muslimane, da bi u slijedećem koraku katolici postali Hrvati, a ostali ponovo neka međufaza do konačne hrvatizacije, samo još nisu smislili način. Ne ide baš projekat po planu, pa se stalno dorađuje i prepravlјa.

Opširnije: Da li su groblјa srbska ili pravoslavna?

Srbi u Sokolskoj Župi Zagreb

Srpski sokoli iz Krajine ujedinili su se posle Prvog svetskog rata sa hrvatskim sokolima u Sokolsku župu Zagreb.  

Sokolsko društvo Soko I smatralo je da ono treba da bude lučonošom rodolјublјa, da gaji bratsku lјubav i slogu, i da radi za narodno jedinstvo. Društveni prednjaci su bez buke išli po školama i kasarnama da šire sokolsku misao, da usađuju lјubav i bratstvo u dečje duše i okorjela srca naoružanih selјaka. Pripremali su nastup zagrebačke župe na sletu. Na sletu Sokolstvo, vojska i školska omladina bili su kao jedno. Posle sleta počelo je upisivanje novih članova iz građanskih slojeva. Sokolska društva sa Primorja i novoslobođenih krajeva od Italije tražili su pomoć i podršku  društva Soko I iz Zagreba. (1)

Sokolska župa Zagreb održala je skupštinu 26 februara 1923. U izveštajima je istaknuto da je župa učestvovala na sletu u Ljublјani 1922. sa 535 sokola u odori. Župa je uspela osnovati 13 sokolskih društava na selu. Na skupštini je izabrano starešinstvo sa dr. Gavrančićem na čelu. (2)

Opširnije: Srbi u Sokolskoj Župi Zagreb

Gavro Manojlović

Gavro Manojlović

(Otok kod Ogulina, 27. oktobar 1856 — 1. novembar 1939, Zagreb)

Bio je moderni istoričar, književnik, političar, profesor, akademik, Srbin po nacionalnosti, koji je najveći trag ostavio u hrvatskoj sredini i to, pre svega, dajući veliki doprinos uspešnom funkcionisanju Jugoslavenske akademije znanosti i umetnosti. Osim što je zaslužan za Jugoslavensku akademiju, u svom dugom i plodnom životu Manojlović je bio neumoran i na drugim poljima.

Opširnije: Gavro Manojlović