Zapadni Srbi

Zašto Srbi neće da budu Srbi

Za ovu tvrdnju iz naslova postoji više razloga, ali je samo nekoliko suštinskih. Ne govorim sa stanovišta obavljenog naučnog istraživanja, pošto iz više razloga to ne mogu da sprovedem, nego sa stanovišta običnog bistrookog posmatranja i jednostavnog narodnog zdravorazumskog zaključivanja. Ko sprovede kakvo naučno istraživanje, doći će do istog zaključka.

Razlozi

Mi Srbi zapadno od Drine i Dunava koji imamo još uvijek svježa sjećanja na koncentracione logore u N.D. Hrvatskoj i masovna ubijanja i izvan njih, znamo da je opasno po život u sve češćim slučajevima izjasniti se kao Srbin. Dakle, za nas zapadne Srbe je ovo često opasno po život. Istočno-drinsko-dunavski Srbi nemaju ovo iskustvo, osim u dijelovima sadašnje teritorije Srbije koja je tada bila data NDH-oj.

Opširnije: Zašto Srbi neće da budu Srbi

Odobren hrvatski genocid i u Beogradu

Vlada i Skupština Republike Srpske Krajine u progonstvu se više puta obraćala državnicima Republike Srbije, s upozorenjem, da je Hrvatska obavila zločin genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Drugom svetskom ratu i nad Srbima u vreme razbijanja Jugoslavije – od 1990. do 1995. U ovom drugom zločinu genocida, Hrvatska je okupirala Republiku Srpsku Krajinu (Zonu pod zaštitom UN) i prognala iz nje i hrvatskih područja 800.000 (osamstotina hiljada) Srba, lišila ih osnovnih ljudskih prava i zaplenila im svu pokretnu i nepokretnu imovinu. Iako je (po međunarodnom pravu) privatno vlasništvo nenarušivo, UN, EU i međunarodno sudstvo ne primoravaju Hrvatsku da tu privatnu srpsku imovinu vrati srpskim porodicama. Vlada RS Krajine je upućivala tužbe protiv Hrvatske - UN, EU i međuarnodnom sudstvu, ali je ostala bez ikakvog odgovora.

Opširnije: Odobren hrvatski genocid i u Beogradu

Granica između Njeguša i Bajica

Za.vrijeme vladavine Svetoga Petra Petrovića- Njegoša, došli su u nesuglasicu zbog granica oko planine u Lovćen, Njeguši i Bajice. Pošto se nikako nijesu mogli pogoditi, to Njeguši ponude Bajicama trinaest megdana pa ko na megdanu pobijedi taj neka granicu postavi po svome nahođenju, a pobijeđeni da mora pristanuti. To Bajice prime sa zadovoljstvom, te jedni i drugi ugovore, da megdan bude uprvu neđelju na samoj granici  pomeđu istih na tako zvano mjest Trešnja pa da se raziđu svojim kućama.

U veče zakazanog megdana Bajice se pokupe na zbor i dogovor koje će megdandžije između sebe odrediti, da se sjutra na Trešnji posijeku sa Njegušima, u tom razgovoru rekao je jedan od Bajica, lako je naći za megdan megdandžije nego kako ćemo sjutra ići na megdan sa Njegušima kada smo u ratu sa Donjokrajcima, oni čim čuju gdje smo mi pošli popaliće i poharati sve Bajice. Tada je ustao Vojvoda Bogdan Martinović i rekao:

Opširnije: Granica između Njeguša i Bajica

Ostrog kao vododjelnica srbstva

Jedna od profitabilnijih grana u okviru turizma je vjerski turizam. Profiteri su shvatili da se može dobro zaraditi od organizovanog vođenja vjernika po vjerskim objektima i raznim lokacijama bitnim za identitet vjerskih sistema koji dominiraju čovječanstvom. To su na prostoru Jugoslavije najbolje i prvo shvatili u Hercegovini, pa su osmislili projekat ukazanja bogorodice, koji je region „ukazanja“ uzdigao u veoma profitabilnu sredinu. Sa malo jačim projektorom i uz nisku oblačnost se mogu čuda napraviti. Pravoslavci nešto slično pokušavaju sa „proplakavanjem“ ikona na ranzim mjestima i „čudesnim izcjeljenjima“.

Opširnije: Ostrog kao vododjelnica srbstva