Zapadni Srbi

Zahtjev ustanovama za odobravanja slobode kretanja

Iako sam dopisnik iz Sarajeva i ovo se odnosi na ovo podneblјe, situacija je sigurno primjenjlјiva na mnogo širem prostoru. Ipak se sve države prilikom donošenja svog ustava moraju pridržavati „Univerzalne deklaracije o lјudskim pravima“ donešene u UN rezolucijom br. 217 /III,  1948 godine.

 Izdvajam samo neke članove:

Član 1. Sva lјudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva.

Član 4. Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenom položaju: ropstvo i trgovina roblјem zabranjeni su u svim oblicima.

Član 5. Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.

Član 9. Niko ne smije biti proizvolјno uhapšen, pritvoren, niti protjeran.

Član 12. Niko se ne smije izložiti proizvolјnom miješanju u privatni život, porodicu, stan ili prepisku, niti napadima na čast i ugled. Svako ima pravo na zaštitu pred zakonom protiv ovakvog miješanja ili napada.

Član 13. 1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine države.

Opširnije: Zahtjev ustanovama za odobravanja slobode kretanja

Dan republikarnosti BiH u sklopu Jugoslavije

Dan republikarnosti BiH u sklopu Jugoslavije

Danas su povodom 25. novebra položeni vijenci i cvijeće na spomenik “Vječna vatra” u Sarajevu. Interesantno je da obilјežavanje ovog praznika, konstituisanja SR BiH, ne kao samostalnog entiteta, nego kao samo jednog od šest u sklopu Jugoslavije, najviše zagovaraju u stvari razbijači Jugoslavije. Nepravilno je ovaj praznik nazivati “Danom državnosti”, jer BiH tada nije postala država, nego samo jedna od šest jugoslavenskih republika, pa ovaj dan je pravilnije zvati “Dan repulikarnosti”.

Opširnije: Dan republikarnosti BiH u sklopu Jugoslavije

Razgovor sa Draganom Vasiljkovićem

PODRŠKA SAVEZA SOKOLA ISTRI I ISTRANIMA

U periodu od 1918. do 1941. Savez Sokola trudio se koliko je mogao da podrži izbeglice iz Istre i njihova udruženja  u Jugoslaviji. Sokolska pesma „Zovi samo zovi” počinjala je rečima „Istra, Zara, mati nemoj tugovati. Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati.”  Sokolska štampa pisala je o prilikama u Istri pod vlašću Italije. U „Sokolskom glasniku” izašao je članak Janka Jazbeca „Sudbina sokolstva u Istri”. Isticalo se da su sokolska društva bila pre Prvog svetskog rata okuplјena u župi „Vitezić” sa sedištem u Voloskom-Opatiji. Sokoli su u borbi sa udruženim italijansko-nemačkim političkim organizacijama prednjačili u svim pokretima osvešćivanja naroda u Istri.  Zbog toga su sve sokolske priredbe i javne vežbe imale značaj narodnih manifestacija. Nijednu stvar nisu mrzeli Italijani tako žestoko, kao pojavu crvenih sokolskih košulјa.

Opširnije: PODRŠKA SAVEZA SOKOLA ISTRI I ISTRANIMA